Dvorac Trakošćan
Trakošćan je nastao krajem 13. stoljeća u obrambenom sustavu sjeverozapadne Hrvatske kao manja osmatračka utvrda za nadzor puta od Ptuja prema bednjanskoj dolini.
Prema legendi Trakošćan je svoje ime dobio po tračkoj utvrdi (arx Thacorum) koja je navodno postojala u vrijeme antike. Druga sačuvana predaja govori, da je ime dobio po vitezovima Drachenstein koji su u ranom srednjem vijeku gospodarili tim krajevima.
Toponim Trakošćan prvi se puta spominje u pisanim dokumentima 1334. godine.
Gospodari utvrde u prvim stoljećima nisu poznati, tek znamo da su od kraja 14. st. vlasnici grofovi Celjski, koji istovremeno gospodare čitavom Zagorskom grofovijom. Uskoro ta obitelj izumire i Trakošćan dijeli sudbinu ostalih njihovih gradova i posjeda koji se usitnjavaju, i mijenjaju razne gospodare. U toj podjeli Trakošćan, kao jedinstveno imanje, pripada najprije vojskovođi Janu Vitovcu, zatim Ivanišu Korvinu, koji ga poklanja svome podbanu Ivanu Gyulayu. Ova obitelj
zadržava dvorac kroz tri generacije, te izumire 1566., a vlastelinstvo preuzima država.
Izvor teksta: http://www.turizam-trakoscan.hr/dvorac-trakoscan/
zaštićeno kulturno dobro
Napuštanje dvorca
U razdoblju procvata izgradnje dvoraca u Hrvatskom zagorju, u drugoj polovici 18. st., dolazi do napuštanja Trakošćana. Zapušten, počinje naglo propadati, pa se tek polovinom 19. st., obitelj ponovno zanima za svoj titularni grad, u duhu novog vremena, romantičnog povratka prirodi i obiteljskim tradicijama.
Ponovna obnova
Podmaršal Juraj V. Drašković grad obnavlja u rezidencijalni dvorac, a parkovni okoliš pretvara u romantičarski perivoj. Iduće generacije povremeno borave u Trakošćanu sve do 1944. kad se iseljavaju u Austriju, ubrzo zatim dvorac je nacionaliziran.
U top 12
Ugledni turistički časopis Conde Nast Traveler uvrstio je 2017. godine Trakošćan među 12 najljepših europskih dvoraca. Od 1953. u dvorcu je stalna muzejska postava, koja osim vjerne rekonstrukcije ambijenata iz razdoblja obnove sadrži vrijedne primjerke baroknoga namještaja i sitnih predmeta. Dvorac je u vlasništvu Republike Hrvatske.
Izvor teksta i fotografija: https://trakoscan.hr/povijest-2/
Obnova
Obnova je, u duhu romantizma, izvedena u neogotičkom stilu, a istodobno je obnovljen čitav okoliš – neposredna okolica dvorca oblikovana je kao predivna pejzažna park-šuma u kojem umjetno jezero, livade, grupacije drveća i grmlja te vrtni objekti čine skladnu hortikulturnu cjelinu. Romantičarski perivoj dijelom je načinjen iz autohtone šume hrasta kitnjaka i običnog graba, ali u njemu su posađene i različite rijetke i egzotične vrste drveća koje mu, osobito ujesen, daju šarenilo i dinamiku.
Osobito i prepoznatljivo obilježje Trakošćanu daje veliko romantično jezero, dugo oko kilometar i pol te duboko oko dva i pol metra, a površinom oko 17 hektara. Voda se ljeti ugrije i do 22 stupnja, dok se zimi površina jezera zaleđuje te takva ostaje i do tri mjeseca. Osim funkcije ribnjaka, jezero je služilo i dekorativni element uobičajen u romantičarskoj parkovnoj arhitekturi. Uz samo jezero uređene su pješačke staze, koje taj prostor pretvaraju u prekrasno, jedinstveno šetalište.
Dvorac je više puta proširivan i dograđivan
Dvorac je više puta proširivan i dograđivan
Otvorena vrata u riznicu povijesti
Otvorena vrata u riznicu povijesti
Put vila
“Put vila“ još je jedno obilježje koje priča o bajkovitosti ove lokacije, okružene predivnom prirodom.
Naime, radi se o uređenoj poučnoj stazi oko Trakošćanskog jezera, koja pruža uvid u prirodne vrijednosti park-šume i okolnog područja. Uz laganu šetnju, za otprilike dva sata može se razgledati staza u cijeloj svojoj dužini od pet kilometara. Na njoj se nalazi 20 poučnih točaka, kao i ribarska kućica, uređena kao info-točka namijenjena predahu za vrijeme šetnje.
Izvor teksta i slike: https://luckytrail.run/dvor-trakoscan-dvorac-iz-bajke-koji-morate-posjetiti/
Otvorena vrata u riznicu povijesti
Dvorac je više puta proširivan i dograđivan, a znatnije je dograđen 1592. godine. Tada Draškovići podižu topničke kule s krovištem, dograđuje se kat i drugo. Još se jednom dograđuje tijekom 18. stoljeća kad kule dobivaju kruništa, glavna kula dobiva lanternu, a oko tvrđave se gradi cinktura. Trakošćan u svojem konačnom izdanju ima nisko i visoko prizemlje te dva kata.
Zapuštenu srednjovjekovnu utvrdu podmaršal Drašković obnavlja kao rezidencijalni dvorac (1850. – 1860.) s istaknutim elementima – ulazna kula s pokretnim mostom i grbom Drašković-Malatinski, viteška dvorana s viteškim oklopima i zastavama Draškovićeva banderija, bogata zbirka oružja, zbirke knjiga i fotografija, slika i grafika, kao i portreta Draškovića i njihovih rođaka Zrinskih, opus slikarice Julijane Erdödy-Drašković, očuvana dvorska kuhinja, knjižnica i drugo. U parku je i kapela sv. Ivana, takozvani Januš iz 1752.
Obitelj Drašković
Od 1953. godine, Trakošćan se iz rezidencijalnog dvorca, koji su novije generacije Draškovićevih pod kraj još samo povremeno koristile, pretvara u muzejski prostor sa stalnom postavom. Njegove bogate povijesne sadržaje, čini vrijedna zbirka baroknoga namještaja i sitnih predmeta. Dvorac je danas u vlasništvu Republike Hrvatske.
Stalni postav izložen je ambijentalno, u izvornoj funkciji. Prezentira život hrvatskog plemstva kroz povijest Trakošćana i obitelji Drašković. Trakošćan je jedan od rijetkih objekata u Hrvatskoj sa sačuvanom vlastitom građom, vezanom uz arhitektonski okvir i život njegovih vlasnika odnosno obitelji Drašković.
Izvor teksta i slike: https://luckytrail.run/dvor-trakoscan-dvorac-iz-bajke-koji-morate-posjetiti/
