Krapina
Pitomi zagorski grad udaljen svega 50-tak kilometara od Zagreba.
Krasi ga bogata povijesna baština koja seže čak 130 tisuća godina unatrag kada su na prostoru krapinskog brda Hušnjakovog praljudi ostavili svoj neizbrisivi trag koji je ugledao svjetlo dana zahvaljujući Dragutinu Gorjanoviću Krambergeru, istaknutom geologu, paleontologu i paleonantropologu.
Povijest
Grad Krapina je središnje mjesto Hrvatskog zagorja. Smješten je uz rijeku Krapinčicu. Sam naziv grada usko je povezan s nazivom rijeke koja je nekada obilovala slatkovodnom ribom šaranom. Na kajkavskom narječju riba šaran naziva se krap.
Povijest ljudskoga roda u Krapini doseže u daleku prošlost od 120.000 do 50.000 godina o čemu nam svjedoče ostaci neandertalskog čovjeka na brdu Hušnjakovo u zapadnom dijelu Krapine.
Razvijanje grada
Prvi pisani dokumenti spominju Krapinu 1193. godine. U srednjem vijeku postojala je utvrda Krapina podno koje se počelo razvijati naselje. Sama utvrda i tadašnje vlastelinstvo bili su kraljevski posjedi. Od 14. stoljeća počinju ga dobivati pojedine plemićke obitelji. U to vrijeme kraljevskom poveljom, Krapina postaje slobodno trgovište. Plemićka obitelj Keglević u prvoj polovici 16. stoljeća kupuje vlastelinstvo Krapinu i doseljava se u jeku tada najvećih turskih provala u Hrvatsku.
Izgradnja crkvi
Plemićke obitelji bile su zaštitnici crkvenih redova pa se u Krapini u 17. stoljeću pojavljuju franjevci koji grade crkvu svete Katarine i franjevački samostan. Tijekom 18 st. u Zagorju se grade zavjetne proštenjarske crkve posvećene čudotvornim Madonama, pa tako u Krapini nastaje znamenita crkva na Trškom vrhu.
Legenda o Čehu, Lehu i Mehu
Braća Čeh, Leh i Meh
Legenda govori da su u vrijeme rimske vladavine na tri brda iznad Krapine: Josipovcu (Psaru), brdu Staroga grada Krapine i Šapcu u razdvojenim gradovima živjela tri brata: Čeh, Leh i Meh i njihova sestra Vilina. Braća su se htjela osloboditi rimskog gospodarstva i skovala su plan kako će to učiniti, ali ih je sestra, koja je bila zaljubljena u rimskog namjesnika, izdala.
Braća su ubila rimskog namjesnika te su u strahu od odmazde morala bježati na sjever gdje su utemeljili slavenske države: Čeh Češku, Leh Poljsku, a Meh Rusiju. Nesretna braća su sestru Vilinu uzidala u kulu, a njeno je dijete divlji vol na rogovima prenio podzemnim putem, ispod gora Velikog člijeba i Hajdinskog zrna, na drugu stranu gdje ga je neki pustinjak sahranio. To se mjesto od onog vremena do danas po lijepoj glavi djeteta zove Lijepa glava – Lepoglava. Tragovi priče o trojici braće postoje kod mnogih čeških i poljskih pisaca, ali nemaju povijesne utemeljenosti. Legendu da je Krapina kolijevka svih Slavena u skladu s idejama ilirizma popularizirao je u 19. stoljeću Ljudevit Gaj. Hrvatski povjesničari (Stjepan Krizin i O. Sakač D.I.) uspoređuju krapinsku priču sa sličnom kijevskom i armenskom pričom, i za to navode dokaze.
Ljudevit Gaj
Bio je hrvatski političar, jezikoslovac, ideolog, novinar i književnik. Središnja osoba ilirskog pokreta koja je imala važnu ulogu i u hrvatskom narodnom preporodu.
Što posjetiti u Krapini?
Krapinu možete obići laganom šetnjom.
Leži u udolini sa svih strana okružena šarmantnim brdima. Centar grada krase šarene fasade kuća koje se nižu oko vijugavih ulica, a neke od njih su prave palače. Tu su brojni kafići, nekoliko restorana, ljudi sjede na tersama i griju se na suncu u studenom. U lijepom parku pokraj rijeke je i dječje igralište.
Krapina je kolijevka svih Slavena
Starost ovog lokaliteta je 125 000 godina
Sam lokalitet zaštićen je kao prvi paleontološki spomenik prirode u Hrvatskoj.
Tjedan kajkavske kulture Krapina
Tjedan kajkavske kulture Krapina
Svake godine početkom rujna započinje Tjedan kajkavske kulture koji ima iznimno značenje za Grad Krapinu, Krapinsko – zagorsku županiju i cijelo kajkavsko govorno područje te obogaćuje i uzdiže kulturu naše domovine.
Temeljni ciljevi Tjedna su očuvanje govorene, pisane i pjevane kajkavske riječi te za njegovanje običaja ovih prostora. Ova manifestacija veliča sveukupno umjetničko stvaralaštvo kajkavskog govornog područja i svake godine donosi bogatu riznicu kvalitetnih priredbi kao što su koncerti, znanstveni skupovi, recitali, izložbe, gospodarska okupljanja i sportski susreti, a vrhunac svakog Tjedna je „Festival kajkavskih popevki“, koncert novoskladanih popevki u izvedbi eminentnih hrvatskih glazbenika.
