Pregrada
Ime Pregrada prvi puta spominje se 9. kolovoza 1334. godine u statutima Zagrebačkog Kaptola.
Statute je sastavio gorički arhiđakon Ivan, a isti dan ih proglasio biskup Ladislav Kobol. Župa je sigurno mnogo starija, jer je u popisu proglašena kao prva u arhiđakonatu Zagorje, a dodijeljena je velikom prepoštu. Kako je Pregrada dobila svoje ime, može se samo nagađati.
Izvor teksta: https://www.pregrada.hr/ime-polozaj
Povijest
Pregradski kraj je u srednjem vijeku pripadao kostelskom vlastelinstvu. Na sjevernim obroncima Kunagore još danas se naziru ostaci utvrde Kostelgrada. Ime Pregrada se prvi puta spominje 1334. godine u statutima Zagrebačkog Kaptola gdje se spominje župa sv. Emerika u Kostelu. Postoji nekoliko hipoteza o stvaranju imena. Prva tumači da je korito rijeke Kosteljine, koja prolazi kroz to mjesto, bilo pregrađeno nekakvom pregradom. Druga verzija kaže da je vlasnik Kostelgrada Juraj Branderbuški smjestio svoje obrambene čete “pred gradom”, na padinama Kunagore te je tako nastalo ime Pregrada.
Pozicija
Grad ima površinu od 67km2, a prema posljednjem popisu stanovništva 2011. godine ima 6594 stanovnika. Udaljenost od autoceste i željeznice iznosi 25km, a od zračne luke Franjo Tuđman 71km. Pregrada je od Zagreba udaljena 66km, od Rijeke 209km, od Ljubljane 129km, a od Beča 322km. U razdoblju između dva svjetska rata Pregrada je bila prema broju stanovnika najjače obrtničko središte u Hrvatskoj. U to vrijeme imala je i svjetski poznatu tvornicu lijekova Thierry. Bila je na nekoć važnom prometnom pravcu Zagreb-Beč.
Zašto ime Pregrada?
Otkud je Pregrada dobila svoje ime može se samo nagađati. Da li to dolazi od nekakve “pregrade” kojom bi sutjeska rječice Kosteljine bila pregrađena, ili je vlasnik Kostela Juraj Branderburški smjestio svoje obrambene čete “pred gradom” na padinama Kunagore, te bi otud došlo ime Pregrada. Oba razmišljanja imaju svoju podlogu, ali sigurnih dokaza nema ni za jednu pretpostavku. Položaj grada Pregrade je povoljniji za razliku od položaja okolnih naselja i općina poglavito zbog toga što sam prostor omogućuje daljnje širenje naselja u dolini rječice Kosteljine.
Gospodarstvo
Položaj Pregrade
Prava prednost položaja Pregrade došla je do izražaja tek od sredine 19. stoljeća, odnosno u vrijeme kad je autarkičnu seosko-vlastelinsku ekonomiju (koncentriranu oko vlastelinskih dvoraca) zamijenila nova, novčano gospodarstvo.
Tada dolazi do potrebe stvaranja regionalnih centara koji bi vršili ulogu posrednika u razmjeni seoske i prerađivačke privrede i bili središte novih, teritorijalno-administrativnih jedinica – kotareva i općina. Od sredine 19. stoljeća Pregrada preuzima ulogu glavnog centralnog naselja okolice – središte je općine i kotara sve do nove administrativno-teritorijalne podjele 1955. godine. Ukidanjem kotara osnovana je općina Pregrada koja egzistira sve do 1962. godine kada je došlo do njenog pripajanja općini Krapina. Ovo zajedništvo je trajalo do 1978. godine kada Sabor Republike Hrvatske Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o područjima općina ponovo formira općinu Pregrada. U siječnju 1997. godine Pregrada dobiva status grada na temelju brojnosti funkcija koje nudi stanovništvu, na temelju djelatnosti kojima se stanovništvo bavi i na temelju svoje povijesti.
U razdoblju između dva svjetska rata Pregrada je bila prema broju stanovnika najjače obrtničko središte u Hrvatskoj. U to vrijeme imala je i svjetski poznatu tvornicu lijekova Thierry. Bila je na nekoć važnom prometnom pravcu Zagreb-Beč.
Kunagora
Povijest grada
Župna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije – “Zagorska katedrala”
Crkva je sagrađena u neoklasicističkom stilu, gradnju je započeo župnik Josip Karlo Tuškan, a dovršena je 1818. godine zalaganjem zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca. Građevina je duga 38 i široka 19 metara, pročeljem crkve dominiraju dva visoka zvonika (45 metara) i trokutasti zabat s freskom Uznesenja Majke Božje.
Marija je posebno štovana u župi kao “Naša Gospa od Kunagore”. Zbog velebnog zdanja i dva tornja zovu je “Zagorska katedrala”. Ona i jest povezana s katedralom u Zagrebu na poseban način: u nju su prenijete katedralne orgulje s iznimno kvalitetnim zvukom i velika oltarna pala Uznesenja Blažene Djevice Marije. Godine 1846. pregradska crkva kupila je od Kaptola oltarnu sliku Uznesenje Blažene Djevice Marije. Dao ju je izraditi biskup Aleksandar Alagović, a djelo je bečkog majstora Johanna Ziegglera. Naslikana je pod utjecajem Tizianove Assunte koja se nalazi u Veneciji. Orgulje je izgradio Franjo Focht po narudžbi biskupa Alagovića, za prvostolnu crkvu u Zagrebu. Pokazalo se da su neprikladne za tako veliku crkvu pa su 1854. godine prodane crkvi Marijinog uznesenja u Pregradi za 600 forinti. U sviraonik su ugrađena tri manuala, a s obje strane manuala poredani su registri u četiri reda. Na sredini škrinje nalazi se insignija biskupske vlasti: mitra, biskupski štap i križ, a ispod njih je grb biskupa Alagovića.
Iznimno posjećena kulturna, sportska, eno – gastro i glazbeno – zabavna događanja.
Iznimno posjećena kulturna, sportska, eno – gastro i glazbeno – zabavna događanja.
Manifestacija “Branje grojzdja”
Manifestacija “Branje grojzdja”
Povijest “Branja grojzdja”
Povijest ove svečanosti grožđa i mošta seže u daleku 1939. godinu. Posjetiteljima Pregrade u dane Branja grojzdja, pa i mnogim Pregrađanima malo je poznato da je te godine, kako je zabilježeno u časopisu Hrvatsko zagorje, a 5. srpnja 1939. preneseno u zagrebačkom Dnevniku, osnovano Društvo za poljepšavanje i unapređenje Pregrade. Nakana Društva bila je promicanje Pregrade kao turističkog mjesta. U kratkoj bilješki pod naslovom Izlet na berbu u Pregradu stoji: “Agilno Društvo za napredak i poljepšanje Pregrade u Pregradi priredjuje u nedjelju 17. o. mj. zabavu s berbom groždja. Na ovu zabavu polaze iz Zagreba brojni prijatelji Pregrade. U tu svrhu organiziran je izlet autobusima, koji polaze u nedjelju 17. o. mj. u 6 sati u jutro od buffeta Dušak u Palmotićevoj ulici 8…
Izvor teksta: https://www.branjegrojzdja.pregrada.hr/povijest/
Dvorac Dubrava
Dvorac Dubrava
Dvorac Dubrava nalazi se na blagoj padini na južnom ulazu u Pregradu. Današnja situacija govori o nizu faza pregrađivanja i dograđivanja od kojih je ostala ugaona kula zaobljenog oblika te jedno krilo s arkadama na dva kata. Dvorac su sagradili Keglevići, a potom je mijenjao vlasnike – obitelji Limburg-Stirum, Erdödy (grofica Sidonija Rubido Erdödy, prva hrvatska operna primadona i muza Ilirskog pokreta), Petazzi, Oršići, Slavetići, Kuhtići, te Jakov Badl, koji se proslavio uređenjem kupališta u obližnjim Krapinskim Toplicama 1862.
Uz dvorac su sačuvane i gospodarske zgrade i okolno imanje, a u unutrašnjosti lijepa rokoko peć. Dvorac je u privatnom vlasništvu, a poznat je pod nazivom Dvor Dobrava.
Izvor teksta: https://www.pregrada.hr/visit/dvorac-dubrava
