Bedekovčanska jezera

logo zagorje online krivulje 01

Nastala su kopanjem gline za opeku i crijep prije stotinjak godina. Ukupan broj jezera bio je sedam, ali ih je danas ostalo pet.

Prva jezera nastala od 1886. do 1937. godine više ne postoje jer su zatrpana zbog proširenja tvornice.

Jezera su dubine do 5 metara, a redom su to: Prvo jezero, Drugo jezero, Jezero Granje, jezero kod Ribičke kuće i Plavo jezero, a njima upravlja sportsko ribolovno društvo. Šetnice oko jezera, prekrasna priroda i zelenilo, pjev raznolikih ptica, ribolov, ribička kuća koja nudi okrjepu, samo su dio onog zbog čega se posjetitelji opet vraćaju u Bedekovčinu.

Popularni Bajeri omiljeno su kupalište i šetalište, ali i mjesto održavanja brojnih manifestacija poput Sajma i izložbe zagorskih vina, glazbenog festivala Igrajte nam, mužikaši i dramskog festivala Ljeto na Bajerima.

pogledajte novi video

Pogled iz zraka na jezera

Zagorje online - promoviranje i prezentiranje kulturnih, gastronomskih, smještajnih i ugostiteljskih ponuda hrvatskog Zagorja Jet Skiing
sadašnje stanje

Više o bajerima…

Sadašnja jezera nastala su u razdoblju 1937. do 1950. godine. Dubina jezera je do 8 metara. Pri kopanju na toj dubini nailazilo se na izvorišta vode koja je popunjavala iskope.

Jezera su međusobno spojena i suvišak vode odlazi u rijeku Krapinu. Pri kopanju na toj dubini nalazilo se na izvorišta vode što je onemogućavalo daljnje radove, iskope. Zbog toga su rađeni nasipi gotovo svakih 10 m i visine 2 m radi sprečavanja prodora vode do mjesta iskopa. Prema tome, jezera su se punila podzemnim i površinskim, oborinskim i slijevnim vodama. Kakvoća jezerske vode prije 10-15 godina bila je za piće, pa je određena kao moguća rezerva u slučaju elementarnih nepogoda ili rata. Jezera redovito poribljava ribičko društvo s 3-5 t ribe godišnje. Od ribljih vrsta tu su šaran, amur, smuđ, štuka i tostolobik. Posebno je uređeno jezero za uzgoj mlađih šarana i smuđa s godišnjom proizvodnjom 2-3 tone.

Adresa

Prilaz Jezerima 4, Bedekovčina

E-mail adresa

Najsačuvanija “turistička” legenda o
Veroniki Desinićkoj

Bedekovčanska jezera (Bajeri) nalaze se između rijeke Krapine i tvornice Zagorka južno od željezničke pruge Zabok – Varaždin u Bedekovčini.

Ribolovne vode

Ribolovne vode ŠRD “Jezera” Bedekovčina

logo zagorje online krivulje 01

ŠRD “Jezera” Bedekovčina

Bedekovčanska jezera su zatvoreni vodeni sistemi, ali međusobno povezani, a s ekološkog staništa pripadaju tipu šaranskih ribnjaka. To su stajačice dubine do 5 metara, relativno dobro obrasle podvodnom vegetacijom i srednje eutrofne s dominacijom ciprinida.

Ribolov se obavlja na pet jezera površine 11,2 ha i to:

  • “PRVO” JEZERO – površine 1,40 ha , zapremine cca 28.000 m3 vode s prosječnom dubinom 2,5 m,
  • “DRUGO” JEZERO- površine 1,60 ha , zapremine cca 32.000 m3 vode s prosječnom dubinom 2,5 m,
  • JEZERO “GRANJE” – površine 2,60 ha , zapremine cca 52.000 m3 vode s prosječnom dubinom 4 m,
  • JEZERO KOD RIBIČKE KUĆE – površine 1,70 ha, zapremne cca 42,400 m3 vode s prosječnom dubinom od 4 m,
  • “PLAVO JEZERO” – površine 3,8 ha , zapremine cca 95.000 m3 vode s prosječnom dubinom od 4 m , a najvećom dubinom od 4,85 m.
logo zagorje online krivulje 01

U sastavu navedenog kompleksa nalazi se jezero “Barica”

…ekološko-edukativno poučna bara, površine 0,044 ha i prosječne dubine 2,5 m i “mrjestilište” površine 0,018 ha s prosječnom dubinom od 1,5 ha.

U vodama jezera plivaju šarani, amuri, somovi, smuđevi, štuke, grgeči obični i pastrvski, sivi glavaši, deverike, linjaci, crvenperke, žutooke, krupatice, babuške, klenovi, patuljasti somići kao i ostale vrste ciprinidnih riba, a posebno smo ponosni na ulov soma od 101,25 kg i dužine od 2,67 m a kojeg je 29.06.1990. g. ulovio naš član g, Vlastimir Sedlar i soma od 77 kg i dužine od 2,3 m a kojeg je 05.09.1991. g. ulovio g. Zlatko Kosir.

logo zagorje online krivulje 01

OD 1949. na prostoru Bedekovčanskih jezera djeluje Športsko ribolovno društvo “Jezera”.

 Kao najveća ribolovna udruga na Županiji krapinsko-zagorskoj, ŠRD “Jezera” članica je Športsko ribolovnog saveza krapinsko-zagorske Županije koji je nositelj ribolovnog prava za ovo područje.

Uz rekreativni, značajno je i zastupljen natjecateljski športski ribolov. Članovi ŠRD”Jezera” zastupljeni su kao natjecatelji u različitim ribolovnim disciplinama, a najznačajniji rezultati postignuti su u disciplini “lov ribe udicom na plovak”,“ lov šarana“ i „lov pastrvskog grgeča“. Kadeti su više puta pobjednici Prvenstva HŠRS, juniori su više puta pobjednici KUP-a HŠRS, dok se seniori natječu u II ligi zapad.

Za vrhunske rezultate ŠRD “Jezera” su 2005. godine proglašene za najbolji športski klub na području Zajednice športova krapinsko-zagorske Županije. Dobitnici smo najviših priznanja HŠRS-a, kao i državnih i lokalnih tijela.

Od značajnijih natjecateljski manifestacija u ovoj godini organizirati će se “Duo špin KUP”, te tradicionalni ljetni šaranski Kup. Također ćemo za sve posjetitelje naših voda u mjesecu lipnju organizirati “Ribičku noć”.

Turizam bez granica Radija Kaj

Turizam bez granica Radija Kaj

Igrajte nam mužikaši

Igrajte nam mužikaši

logo zagorje online krivulje 01

Igrajte nam mužikaši na Bedekovčanskim jezerima

Festival „Igrajte nam mužikaši“ kao jedna je od najstarijih i najpoznatijih zagorskih manifestacija poprimila je regionalni karakter i značaj jer već 50 godina okuplja zagorske narodne i zabavne sastave te soliste koji svoje pjesme izvode u narodnom običaju i na kajkavskom narječju.

Prvi je put festival održan 30. lipnja 1968. godine, a 2018. godine festival će obilježiti jubilarnu 50. godišnjicu. Polustoljetna tradicija festivala Igrajte nam mužikaši dovoljno govori o kvaliteti i značaju festivala koji je glazbenu riznicu Krapinsko – zagorske županije do sada obogatio za više od tisuću pjesama.

Održavanjem festivala „Igrajte nam mužikaši” njeguje se tradicija zagorskih običaja te zagorske popevke, ali i promoviraju vrednote i ljepote Hrvatskog zagorja. Festival „Igrajte nam mužikaši” tijekom svih ovih godina nametnuo se kao točka prepoznatljivosti kako Općine Bedekovčina tako i Krapinsko – zagorske županije, a navedena manifestacija je odlukom Vijeća Općine Bedekovčina proglašena i zaštićena kao kulturno dobro od lokalnog značaja te je kao takva zaprimljena u Konzervatorski odjel Ministarstva kulture u Krapini